Logo SlavKomerc
Naslovna
O nama
Rasadnici
Galerija
Kontakt
 
 
   
  Srpski/Hrvatski/Bosanski   Engleski
Uzgoj lijeske i ekonomska isplativost

Lijeska se dugo smatrala samo šumskom vrstom i kada se počela gajiti kao kultura nije joj poklanjana velika pažnja. Nedovoljno znanja o lijesci uticao je na sporije uvođenje u proizvodnju i podizanja većih plantaža čak i pored činjenice da za ovu kulturu kod nas postoje idealni agroekološki uslovi.
Generalno rečeno lijeska nije zahtjevna kultura, ali bez sprovođenja pravilnih i stručnih agrotehničkih i pomotehničkih mjera rezultati će naravno izostati. Naravno ko god se iole bavio poljoprivrednom proizvodnjom zna da novac i rezultati ne dolaze preko noći.
Lijeska u punom rodu poštovanjem redovne agrotehnike i pomotehnike daje 13-17 kg lješnjaka a gledano po godinama to izgleda ovako:

Godina od sadnje

Rod u % od pune rodnosti

III 10%
IV 20%
V 40%
VI 80%
VII 100%

 Tabela 1  Prikaz uroda lijeske po godinama

 
 
 

Iz gore viđenog jasno nam je da prve plodove možemo očekivati treće godine a punu rodnost 7 godine. Redovno plodonošenje ćemo imati narednih 30 -50 godina. Oko 50% ploda otpada na ljusku.
Trenutna vrijednost oljuštenog lješnika na svjetskoj berzi je 7€/kg. U posljednih 15 godina cijena nije nikad bila niža od 5,5€/kg dok je 2005 godine ta cijena bila 11€/kg.
Obzirom da na jedan hektar se sadi oko 800 sadnica lijeske lako se dolazi do računice koliki je bruto prihod na godišnjem nivou. Uz to treba dodati da je visina podsticaja od strane Ministarsva Poljoprivrede 40%  kao i opštinske podsticaje čija se visina kreće zavisno od opštine.

 VAŽNI ČINIOCI PRI UZGOJU LIJESKE

Zemljište
Zemljište je jedan od osnovno činilaca za uspješnu proizvodnju pa se moraju ispitati njegove hemijsko –fizičke karakteristike. Iako lijeska nije veliki probirac najpogodnija zemljišta za lijesku su rastresitija te sa nižim nivoom podzemnih voda. Zemljišta koja sadrze manje od 3% humus ate manje od 10mg lako pristupačnog fosfora i 10mg lako pristupačnog kalija nisu pogodna za uzgoj lijeke te se njihov sastav mora korigovati meliorativnim đubrenjem.
Sadnja lijeske
Sadnja lijeske se obavlja u  novembru. Prethodno je potrebno prpremiti zemljište.
Priprema se sastoji od agromeliorativnog đubrenja zatim rigolovanja, oranja, tanjiranja, setvospremanja te ručnog kopanja jamica za sadnju.
Riglovanja se praktikuje 2-3 mjeseca pred sadnju. U proljeće nakon sadnje potrebno je prikratiti sadnicu na propisanu dužinu.
Održavanje zemljišta
Održavanje zemljišta je redovna agrotehnička mjera čiji je cilj sprečavanje rasta korova. aeracija te održala potrebna vlažnost zemljišta. U područjima sa dovoljnom količinom padavina obrađuje se uski pojas u redu dok se ostatak održava u vidu ledine a moguć je i sistem jalovog ugara. U zasadima podignutim na strmim terenima zemljište se održava u vidu ledine radi sprečavanja erozije.
Prihrana
Sadržaj hranjivih materija se mora kontrolisati tokom čitave godine. Azot je elemenat važan za vegetativni rast, fosfor djeluje apovoljno u početku rasta odnosno plodonošenja dok je kalij bitan za sam kvalitet plodova.
Hemijska zaštita
Za razliku od ostalih voćnih kultura hemijsko tretiranje lijeske je svedeno na 3-4 tretiranja jer nema značajnijih bolesti.
Program hemijskog tretiranja lijeske će te dobiti u našoj download sekciji

Navodnjavanje
Navodnjavanje je neophodna i veoma bitna mjera i to naročito u kritičnim fazama razvoja lijeske. Te faze su 1 Vegetativni rast (april, maj, jun) 2 Punjenje ploda (jul, avgust) 3 Akumuliranje rezervi (eptembar, oktobar). Navodnjavanje treba vršiti u kritičnim mjesecima a u sušnom periodu svakih 30 dana. Usljed suše i nedostatka vlage plodovi mogu otpasti u velikom postotku i to do 62%
Rezidba
Cilj ove veoma važne pomotehničke mjere je regulisanje i stvaranje pravilnog odnosa između vegetativnog rasta i roda. Ova mjera doprinosi početku rodnosti, količini prinosa, redovnoj rodnosti te dugovječnost voćaka. Rezidbom regulišemo povoljan odnos korijena i nadzemnog dijela te ukupna lisna površina značajna za fotosintezu. Rezidbu je nephodno vršiti svake godine i to kod mlađih voćaka u cilju formiranja uzgojnog oblika a kod onih voćaka u rodu u cilju obnavljanja rodnog drveta. Utvrđeno je da se najveći broj rodnih pupoljaka nalazi na grančici u zoni od 15-40 cm pa je neophodno pažnju usmjeriti na formiranje prirasta ove dužine. Iz iskustveni normi dokazano je da se prinos po hektaru primjenom redove rezidbe povecava od 400 do 500 kg.

 
copyright www.sadnice-lijeske.com ::: design by: mega backtophome mail naslovna | uzgoj | galerija | rasadnici | kontakt